Zemljopisni položaj:
Hrvatska se prostire od krajnih istočnih rubova Alpi na sjeverozapadu do Panonske nizine i obala Dunava na istoku, središnji joj dio pokriva planinski masiv Dinare, a južni joj dio završava na obali Jadranskog mora.

Površina:
Kopneni dio iznosi 56.542 km2, a površina teritorijalnog mora 31.067 km2.

Napučenost:
4.437.460 stanovnika; nacionalni sastav: većina stanovništva su Hrvati; nacionalne manjine su Srbi, Slovenci, Mađari, Bošnjaci, Talijani, Česi i ostali.

Državno uređenje:
Hrvatska je višestranačka parlamentarna republika.

Glavni grad:
Zagreb (779.145 st.) gospodarsko, prometno, kulturno i akademsko središte zemlje.

Dužina morske obale:
5835 km, od toga 4058 km obale otoka, hridi i grebena.

Broj otoka, hridi i grebena:
1185; najveći otoci Krk i Cres; nastanjenih otoka je 50.

Najveći vrh:
Dinara 1831 m/nm

Novac:
kuna (kuna=100 lipa).
Valute se mijenjaju u bankama, mjenjačnicama, poštama, putničkim agencijama, hotelima;

KLIMA

U Hrvatskoj postoje dvije klimatske zone: u unutrašnjosti prevladava umjerena kontinentalna klima, djelomice i planinska, dok područjem uzduž jadranske obale vlada ugodna mediteranska klima s mnogo sunčanih dana.
Ljeta su suha i vruća, a zime blage i valžne.
Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C. Prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C. Temperatura mora zimi je 12°C, a ljeti oko 25°C.
S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C.

Jadransko more

Jadran ili Adria dobio je ime po istoimenoj nekadašnjoj luci. Danas se grad Adria nalazi na talijanskoj obali, 38 kilometara udaljen od mora, što je rezultat djelovanja geoloških sila, uslijed čega se sjeverna obala stalno uzdiže, a južna spušta.

Jadran obuhvaća prostor između Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Dio koji pripada Republici Hrvatskoj je prostor istočne obale, koja se prostire od Prevlake na jugu do rta Savudrije na zapadu, uključujući sve otoke, otočiće i hridi duž obale, te otočje Palagruža (broj otoka, otočića i hridi je preko 1700), te predstavlja jedinstveno područje u Europi, kako za krstarenja motornim brodicama, gliserima ili jedrilicama, ali iza uživanje u podmorskom svijetu.

VRIJEME U HRVATSKOJ

Preporučeni period za jedrenje: od travnja do rujna

Na vremenske uvjete na Jadranu utječu opća vremenska situacija na Mediteranu i lokalni klimatski uvjeti.


VRIJEME U HRVATSKOJ

Vjetrovi na Jadranu
Hrvatska je kao nautička destinacija poznata diljem svijeta. Kako biste se mogli potpuno opustiti i osjećati sigurno ploveći po jadranskim valovima, upoznajte se s vjetrovima na ovom području.

BURA
Bura je nepredvidljiv vjetar koji s kopna prema moru puše na mahove, relativno je hladan i suh, postiže umjerenu jačinu, a traje po nekoliko sati. Pročišćava i bistri atmosferu pa je vidljivost nakon bure izvrsna, a vrijeme sunčano i vedro.

Iako je bura načelno zimski vjetar, javlja se tijekom cijele godine te većinom ujutro, a postiže srednju brzinu od 11m/s. Budući da se obrušava s planinskih obronaka prema moru, najčešće dolazi sa sjeveroistoka odnosno iz smjerova NNE, NE ili ENE. Na otvorenom moru bura često prelazi u sjeverozapadnjak.

Ono po čemu je bura prepoznatljiva jest njezina "hirovitost" odnosno puhanje na mahove, nagao i često neočekivan početak, pri čemu udari vjetra mogu biti praćeni hukovima koji se s tišinom ili slabim vjetrom izmjenjuju u razmacima od jedne do nekoliko minuta.

Ljetne se bure javljaju većinom na sjevernom Jadranu u prostoru gdje su planine najuže (Velebit), a dolazak bure može se prepoznati po oblačnoj kapi koja prije početka vjetra prekrije vrh Velebita ili Biokova. Valovi koje stvara bura kratki su i brzo se udaljavaju od kopna, razbijeni im se vršci pretvaraju u bijele krijeste morske pjene, a jaki udari mogu povremeno podizati kapljice vode u zrak stvarajući "morsku prašinu".

Kada je riječ o buri evo i nekoliko praktičnih savjeta: ukoliko jedreći uz obale otoka okrenute prema kopnu naiđete na zone bez raslinja, znajte da ovdje puše jaka bura. Jedrite li po buri uzbuđenja neće nedostajati jer je to velik izazov koji iziskuje oprez kako po pitanju pripreme broda tako i glede posade. Uz izbjegavanje jedrenja u blizini privjetrinskih obala, pripremite se na moguća manevriranja, oboružajte se strpljenjem jer ćete kombinaciju jedara vjerojatno morati mijenjati nekoliko puta. Ne zaboravite sigurnost staviti na prvo mjesto. Jedrenje malim jedrilicama preporučuje se samo najvrsnijim jedriličarima.

JUGO
Jugo je jugozapadni vjetar umjerene jačine koji puše s mora prema kopnu, a javlja se duž cijele obale, pušući u smjerovima ESE, SE ili SSE. Načelno se može reći da ćete ga češće susresti plovite li južnim negoli sjevernim Jadranom, a kako pripada grupi proljetno-jesenskih vjetrova praćenih kišom i vlažnom atmosferom, jugo se ljeti ne javlja često. Ako ipak zapuše, možete ga prepoznati po ovim karakteristikama: vjetar uz postupno pojačavanje puše bez prekida stvarajući vrlo lijepe, duge valove koji se valjaju bez šuma i pjene, a tek za jakoga juga lupaju o obalu povlačeći se prema pučini s hukom.

Budući da su ujednačeni valovi te stalna snaga i smjer vjetra njegov najveći izazov, jugo pruža posebno iskustvo dinamične plovidbe morem s jedrima punim konstantnog vjetra omogućavajući jedrilici postizanje vrlo velikih brzina.

MAESTRAL
Maestral je tipičan ljetni jadranski sjeverozapadnjak i jedan od onih vjetrova karakterističnih za lijepo i stabilno vrijeme. Nakon jutarnje tišine, ljeti, gotovo po pravilu oko podneva, započne njegovo ugodno strujanje koje uz jačanje traje sve do zalaska sunca. Maestral može dostići jačinu od 5 do 6 bofora, a područja u kojima se najčešće javlja su Zadarski i Korčulanski kanal.

Maestral je vjetar kao stvoren za ugodno i opušteno jedrenje bez manevriranja, jer mu je snaga stalna, a narav predvidljiva i blaga. I dok bura i jugo, svako na svoj način pružaju jedriličarima uzbuđenje i izazov, maestral jamči čisto uživanje tijekom kojeg se bez straha možete prepustiti moru. Kako zalaskom sunca nestaju uvjeti potrebni za stvaranje maestrala, s prvim mraka počinje puhati blag noćni povjetarac s kopna jačine do 3 bofora da bi s izlaskom sunca nastupilo doba tišine na moru koju će, kao po pravilu, opet oko podneva smijeniti osvježavajući maestral.

Iako Jadransko more ne spada u opasna i ćudljiva mora pa je jedrenje moguće tijekom cijele godine, najpovoljniji uvjeti ipak vladaju od sredine lipnja do sredine listopada kada u morskim pohodima mogu uživati i oni s manje iskustva.

Rijeka Radio VHF (Kanali 24): 0535, 1435 i 1935
Split Radio VHF (Kanali 07, 21, 23, 28): 0545, 1245 i 1945
Dubrovnik Radio VHF (Kanali 04, 07): 0625, 1320 i 2120