Hrvatska je zemlja poznata po kulinarskom umijeću, raznovrsnoj kuhinji, kao i kuhinji kako dalmatinske tako i kontinentalne Hrvatske.
Hrvatska kuhinja je heterogena i podijeljena je po regijama.
Kuhinja kontinentalnog dijela obilježena je utjecajima Mađarske, Beča i Turske, dok su na kuhinju primorskog dijela utjecali Grci, Rimljani i Iliri, a u novije doba Talijani i Francuzi.
Uz svaki blagdan ili praznik postoji i tradicionalno jelo. Za Badnjak se jede bakalar. Na Novu Godinu jede se svinjetina. Krafne su nerazdvojan dio karnevala, a na jugu se pripremaju hroštule. Šunka i kuhana jaja uz zeleno povrće serviraju se na Uskrs, dok se za desert jedu tradicionalni kolači (npr. pinca). Kulen se servira u doba žetve, guska na Martinje, purica i sarma na Božić.
Kuhinju kontinentalne Hrvatske karakteriziraju više mesni proizvodi, slatkovodna riba, povrće dok se dalmatinska kuhinja odlikuje brojnim ribljim specijalitetima (lignje, sipe, hobotnice, škampi, jastozi...) pripremljenim na razne načine, maslinovim uljem, pršutom, raznim povrćem, te dalmatinskim vinima kao što su Babić, Malvazija, Prošek te razni likeri poput poznatog Maraskina.
Kuhinja Dalmacije i otoka slijedi trend modernih prehrambenih normi. Lagano kuhanje hrane (uglavnom u vodi ili na žaru) i mnogo ribe, maslinovog ulja, povrća i samoniklih trava koje se mogu naći uz obalu je razlog zbog čega se ova kuhinja smatra veoma zdravom. Dalmatinska vina, kao i maslinovo ulje i slane masline, cijenjena su od drevnih vremena čija današnja imena sorti to otkrivaju.

Kuhinja Dalmacije i otoka slijedi trend modernih prehrambenih normi. Lagano kuhanje hrane (uglavnom u vodi ili na žaru) i mnogo ribe, maslinovog ulja, povrća i samoniklih trava koje se mogu naći uz obalu je razlog zbog čega se ova kuhinja smatra veoma zdravom. Dalmatinska vina, kao i maslinovo ulje i slane masline, cijenjena su od drevnih vremena čija današnja imena sorti to otkrivaju.

Iako, čak i danas, svako područje spravlja određena jela na svoj, jedinstveni način, dalmatinska kuhinja predstavlja zaseban svijet čije su značajke tek nedavno otkrivene, kao što je kuhinja otoka Hvara, Korčule, Brača ( vitalac, jelo spravljeno od janjećih iznutrica umotanih u crijevo te pečeno na gradelama), Vis (sardine na gradelama, kao u vrijeme starih Grka; pita sa sardinama s Komiže i Visa, jelo slično današnjoj modernoj pizzi).

Svježa morska riba (zubatac, brancin, lovrata, kirnja, skuša, sardina) na roštilju, kuhana ili marinirana; zatim tu su mekušci (lignje, sipe, hobotnice), rakovi (škampe, jastozi) i školjke (dagnje, kamenice, mušule) kuhane u ribljoj juhi ili kao rižoto.
























Od jela od mesa, pršut je nedvojbeno bez rivala - svinjski but dimljen i sušen na buri (iz Drniša), serviran sa suhim, uglavnom kozjim sirom (poznati sirevi su oni s Paga i iz Dubrovnika) i slanim zelenim i crnim maslinama, kaparama i lučicama. Janjetinja je također veoma cijenjena, osobito kuhana ili pečena na otvorenoj vatri (Franjevačka begovica s Visovca, ili lopiz s otoka Iža); također, sušena ovčetina (kaštradina), rozbif, Dalmatinski gulaš (pašticada) s njokima, koji poslužuju mnogi restorani. Kuhano povrće je također omiljeno jelo (blitva s krumpirima, umak od rajčica), često je mješavina uzgojenog i samoniklog povrća, začinjenog maslinovim uljem i vinskim octom ili serviranog s mesom (manestra - tjestenina s mljevenim mesom, arambašići - punjeni listovi loze). Područja s izobiljem svježe vode poznata su po žabama, jeguljama i riječnim rakovima (dolina Neretve, Trilj i sliv Cetine). Tipični Dalmatinski deserti osvajaju srca svojom jednostavnošću. Najuobičajeniji sastojci uključuju mediteransko voće, suhe smokve, grožđice, bademe, med, jaja, ravioli, mandulat, smokvenjak, paprenjaci s otoka Hvar - rožata.